Bolesne arterije
Možda ste čuli za pojam ateroskleroza. Ako ne, ne brinite, tako liječnici govore o bolesnim arterijama.
Zamislite svoje arterije kao vrtno crijevo.
Slavina je vaše srce koje pumpa tekućinu u crijevo (vaše arterije). Jedina razlika između vaših arterija i vrtnog crijeva jest ta što tekućina (krv) ne napušta sustav. Ona ostaje u cirkulaciji i isporučuje kisik i hranjive sastojke tamo gdje su potrebni.
Sad zamislite što će se dogoditi s ovim vašim crijevom ako je na kraju zatvoreno, a tlak koji dolazi iz slavine se poveća. Kako tekućina ne može pobjeći, tlak će početi rasti. Kratkoročno se nadamo da je crijevo dovoljno elastično da podnese povećani tlak, ali ako se to nastavi dulje vrijeme, crijevo može početi pucati. Pogotovo ako crijevo pod tlakom ostane na suncu, s vremenom će postati tvrdo i neelastično.
Upravo takav je i vaš arterijski sustav.
Ako je tlak na arterije iz nekog razloga povećan (na primjer, kada vaš sportski tim postigne gol), vaše se arterije mogu nositi s tim jer su elastične. Ali ako se ovaj povećani tlak održava tijekom dugog razdoblja od mnogo godina na primjer, stalni stres počinje rezultirati malim pukotinama koje se formiraju na zidovima arterije.
Srećom, vaše tijelo ima nešto što je stvoreno da popravi te pukotine. To „nešto” zovemo kolesterol. Kolesterol nam je potreban jer popravlja stanične stijenke i oštećenja uzrokovana visokim krvnim tlakom, kao u primjeru iznad.
No ako se problem s tlakom nastavi ili ako imate previše kolesterola, malo bi oštećenje moglo nakupiti više kolesterola. Druge tvari bi se također mogle pridružiti i, kao rezultat toga, stijenka arterije mogla bi postati deblja i manje elastična. Toliko da bi se, ako se tako nastavi, arterija mogla potpuno začepiti. Ponekad se također događa da taj plak koji nastaje na stijenci arterije postane nestabilan i otpusti se te može krenuti nizvodno i blokirati arteriju negdje u vašem mozgu.
